Futoški kupus, zasad jedino povrće sa zaštićenim geografskim poreklom u Srbiji, koje se sve više gaji i van granica naše zemlje, ove godine bi, kako najavljuje Goran Puača, predsednik Udruženja “Futoški kupus”, trebalo da zauzme za trećinu više površina nego prošle godine.
Udruženje “Futoški kupus”, kako navodi Puača, počelo je ugovaranje sadnje kupusa za ovogodišnju sezonu, u kojoj očekuje da će zauzeti 30 hektara.
– Verujem da će naše udruženje ove godine ugovoriti proizvodnju sa najmanje 35 proizvođača. Nadamo se da će i prinos biti dobar, ali, o tome je sada teško govoriti, pošto se proizvodnja tek ugovara – najavljuje Puača.
Puača napominje kako je proizvodnja sertifikovanog kupusa prošle godine ugovorena sa 32 proizvođača, koji su ga gajili na oko 20 hektara.
– Proizvodnja futoškog kupusa dostigla je gotovo 440.000 kilograma najkvalitetnijih glavica. Kao kiseli kupus, plasirano je nešto više od 261.000 kilograma. Uz ovaj, sertifikovani, u našem ataru, računamo, rodilo je još oko 100.000 kilograma kupusa, ali hibridnog – precizira Puača.
– Imamo, istina, podršku za finansiranje sertifikacije kupusa, ali, to je sve. Bilo bi dragoceno kada bi država dala određene subvencije po hektaru ili po količini proizvedenog kupusa sa zaštićenim poreklom. Tada bi se mnogo naših komšija odlučilo da poveća površine kupusa po kom je naše mesto postalo poznato, i time, imali bismo više šanse da ga plasiramo na zahtevna tržišta.
Zasada je, kako navodi Puača, oko 20 odsto futoškog kupusa s oznakom geografskog porekla prodato na tržištu EU, pre svega Nemačke, Austrije, Švedske, a stigao je i do Australije i Novog Zelanda.
– Gde god ima naših ljudi, s njima je stigao i naš kupus. Predstoji nam, međutim, još ozbiljnog posla, kako bi i sa kvalitetom našeg kupusa upoznali i pripadnike drugih naroda – kaže Puača.
UDRUŽENJE
– Zbog lakše popularizacije našeg proizvoda, ali i tradicionalnih, sertifikovanih proizvoda kojima Srbija može da se ponosi, osnovali smo, nedavno, udruženje “Original Srbija”. Uz nas, sa futoškim kupusom, tu su i udruženja proizvođača leskovačkog ajvara, sremskog kulena, homoljskog meda, lipovog meda sa Fruške gore, sjeničkih jaganjaca… – ističe Puača.
Puača napominje kako bi interesovanje proizvođača bilo veće kada bi država određenim merama podstakla proizvodnju sertifikovanog povrća.
NEZAMENJIV ZA SARMU
Pravi futoški kupus ima manje žile, belji je i kad se preseče rastresit je, odnosno, glavica nije zbijena kao hibridna. Puača dodaje da ga je mnogo teže proizvesti nego hibridne sorte, ali i da je, za razliku od hibrida, neuporedivo kvalitetniji, ukusniji, lakše se kiseli i, što je najvažnije, zdrav je i lekovit, a naravno, i nezamenjiv kao sastojak sarme.
Izvor: Novosti
Foto: Ilustracija / Pixabay.com
